U posljednjih nekoliko godina sve češće se spominje otrovna riba lav, vrsta koja je poznata po svom egzotičnom izgledu, ali i po opasnom otrovu koji nosi u bodljama. Pojava ove ribe izazvala je zabrinutost među ribarima, roniocima i kupačima, jer dolazi iz tropskih mora i nema prirodnog neprijatelja u našem ekosistemu. U ovom tekstu otkrićete odakle je stigla, kako je prepoznati, gdje se najčešće nalazi, koliko je opasna i šta raditi u slučaju uboda.
Porijeklo i širenje ribe lava
Riba lav (Pterois miles) porijeklom je iz Indo-Pacifika, posebno iz područja Indijskog okeana i Crvenog mora. U Sredozemlje je dospjela kroz Sueski kanal, fenomen poznat kao lesepsijska migracija. Prvo je zabilježena na istočnom Mediteranu (Grčka, Turska, Kipar), a sada se već pojavljuje i na Jadranu, uključujući obale Crne Gore.
Razlog njenog brzog širenja je jednostavan — otrovna riba lav na Jadranu nema prirodnog neprijatelja, pa se populacija povećava bez kontrole. Njena sposobnost prilagođavanja različitim tipovima staništa čini je posebno uspješnim predatorom.
Napomena o nazivima:
Prema bazi FishBase, vrsta koja se pojavila u Jadranu je Pterois miles (Bennett, 1828), na engleskom poznata kao devil firefish, što bi se doslovno prevelo kao „riba đavo“. Slična, ali geografski drugačija vrsta Pterois volitans (Linnaeus, 1758), nastanjena na dalekom istoku, nosi naziv red lionfish – „crvena riba lav“. Kod nas se odomaćio naziv „riba lav“ pa će mo je u ovom tekstu tako i zvati jer je prepoznatljiv široj javnosti, ali naučno je preciznije reći da se radi o vrsti Pterois miles.
Otrovna riba lav – kako je prepoznati?
Ova riba je zaista upadljivog izgleda:
- Tijelo prekriveno crveno-smeđim i bijelim prugama
- Dugačke, perjaste leđne i prsne peraje
- Bodlje na leđima, analnim i karličnim perajama koje sadrže otrov
- Prosječna dužina 25–35 cm, ali može narasti i do 45 cm
Važno je naglasiti da su bodlje ribe lava glavni izvor opasnosti – otrov se ubrizgava pri ubodu i izaziva jaku bol.
Stanište i dubine na kojima se javlja
Otrovna riba lav na Jadranu bira staništa bogata skloništima i hranom. Najčešće se nalazi:
- Na dubinama od 1 do 50 metara
- Na kamenitim i koralnim grebenima
- Oko olupina brodova
- U blizini strmih podvodnih stijena i šupljina
Zanimljivo je da se često može vidjeti i na plićim terenima dostupnim roniocima na dah, što povećava rizik za kupače i podvodne ribolovce.
Ishrana i uticaj na ekosistem
Riba lav je vrlo efikasan predator. Hrani se:
- Sitnim ribama
- Račićima i rakovima
- Mlade jedinke ekološki važnih vrsta poput orade, brancina ili arbuna
Problem nastaje jer može pojesti i do 90% malih riba na jednom području, čime uništava prirodnu ravnotežu i ugrožava tradicionalne ribolovne resurse.
Koliko je opasna otrovna riba lav?
Otrov u bodljama ribe lava je neurotoksin, sličan onome kod škorpiona (škrpina, škarpun) ribe, ali jači. Nije smrtonosan za zdravu osobu, ali može izazvati:
- Izuzetno jaku lokalnu bol
- Otečenost i crvenilo
- Grčeve mišića
- Povišenu temperaturu i mučninu
U težim slučajevima (osobe sa slabim imunitetom, srčanim problemima ili alergijama) može doći do ozbiljnijih komplikacija.
Šta raditi u slučaju uboda?
Ako dođe do uboda otrovne ribe lav, odmah preduzmite sljedeće korake:
- Isperite ranu morskom vodom.
- Uklonite eventualne komadiće bodlji sterilnom pincetom (po mogućnosti).
- Umočite ubodeni dio u što topliju vodu (oko 45°C) 30–90 minuta – toplota pomaže razgradnji toksina.
- Potražite medicinsku pomoć što prije, posebno ako primijetite vrtoglavicu, otežano disanje ili jaku alergijsku reakciju.
Nikada ne pokušavajte da isisavate otrov ili da koristite improvizovane rezove na rani.
Ima li prirodnog neprijatelja?
U Indo-Pacifiku, ribe lav jedu veliki predatori poput ajkula i nekih vrsta raža. Međutim, u Jadranu ne postoji prirodni predator koji bi kontrolisao populaciju. Zbog toga je u nekim zemljama Sredozemlja (Grčka, Kipar) čak dozvoljen i podstican podvodni lov na ovu vrstu.
Mjere zaštite i prevencije
- Edukacija ribara i ronilaca kako prepoznati ribu lava
- Zabrana puštanja ulovljenih primjeraka nazad u more
- Podvodni lov – uz oprez i odgovarajuću opremu
- Informisanje turista kroz hotele, marine i ronilačke klubove
Apel ribarima i građanima:
Institut za biologiju mora pozivaju sve ribare i ljubitelje mora da svaku ulovljenu ili viđenu ribu lav ili bilo koju nepoznatu vrstu prijave nadležnim službama, uz fotografiju i lokaciju nalaza. Ove prijave su dragocjene za vođenje evidencije i praćenje širenja invazivnih vrsta u Jadranu, što pomaže u očuvanju domaćeg morskog ekosistema.
📌 Pročitajte i: Zdrava riba Jadranskog mora – vodič o vrstama koje su nutritivno vrijedne i dobre za održiv ribolov.
Zaključak
Pojava otrovne ribe lav na Jadranu ozbiljan je ekološki i sigurnosni izazov. Bez prirodnog neprijatelja, ova vrsta se brzo širi i prijeti da naruši ravnotežu morskog ekosistema. Ribari, ronioci i kupači trebaju biti informisani kako bi izbjegli susrete i znali šta raditi u slučaju uboda.
Ako se bavite ribolovom ili ronjenjem, obratite posebnu pažnju na nova staništa ove ribe i prijavite svaki ulov ili viđenje lokalnim ribarskim udruženjima. Samo zajedničkim djelovanjem možemo ublažiti negativan uticaj ovog invazivnog predatora.
📌 Pročitajte i: Ko sve jede bukvu? – zanimljiv članak o predatorima jedne od najčešćih jadranskih riba.
📌 Povezani članak: Kako uloviti brancina – najbolje tehnike i mamci
Sviđa vam se sadržaj? Prijavite se na naš newsletter i budite prvi koji će saznati kad objavimo nove vodiče i ribolovačke savjete!
Unesite svoju e-mail adresu i pridružite se zajednici ljubitelja mora i ribolova.
